Najbolji dubrovački restoran

  • kenburns6
    Profinjena mediteranska kuhinja
  • kenburns6
    Najbolji dubrovački restoran
  • kenburns6
    Unikatan položaj


Uživajte u neponovljivom i jedinstvenom pogledu na more,
zidine i tvrđave Lovrijenac i Bokar.

Na Pilama, u blizini mora, na samom ulazu u staru gradsku jezgru, nalazi se restoran Nautika s čije ćete terase uživati u neponovljivom i jedinstvenom pogledu na more, zidine i tvrđave Lovrijenac i Bokar.
Šef kuhinje Mario Bunda, sa svojim timom kuhara, iz ponude izdvaja žive jastoge s otoka Visa kao i ostale delicije iz akvatorija Jadranskog mora.
Smještena na lokaciji nekadašnje dubrovačke pomorske škole u kojoj su od 1881. godine čuveni dubrovački kapetani stjecali znanje, Nautika je zadržala izgled kojim podsjeća na svoju bogatu povijest i zlatno doba Dubrovačke Republike. Renomirani časopis Condé Nast Traveller proglasio je 2008. godine Nautiku šestim najromantičnijim restoranom na svijetu, a njeni djelatnici imali su čast uslužiti Blaženog Ivana Pavla II. u Dubrovniku, 6. lipnja 2003.

O našoj kuhinji:

Uloga kuhara započinje ondje gdje rad obrtnika i djelo prirode, prestaje. Ona se sastoji u tome da se napravi vrlo dobrim ono što je već samo po sebi jako lijepo. Nautika je mjesto gdje se ujedinjuju tradicija, kvaliteta i kreativnost te stvara potpuno nova "uzvišena" dimenzija mediteranske kuhinje.

Naš prvi izbor uvijek su lokalni dobavljači – od onih koji nam donose plodove mora, do onih koji za nas uzgajaju povrće. Koristimo isključivo svježu ribu i plodove mora i po tome smo nadaleko poznati. Svakog jutra dočekujemo lokalne ribare koji dovoze svoj ulov u dubrovačku luku.

Jastozi dopremljeni s Visa, škampi i razne vrste netom ulovljenih jadranskih riba dio su naše svježe i zdrave ponude.

Uz svoje dobro poznate specijalitete od riba i plodova mora, s radošću Vam pripremamo i najfinija mesna jela i ukusne vegetarijanske obroke.

Otkrijte naš jelovnik:




Intervju s Mariom Bundom; Chef restorana Nautika

U kojem se smjeru razvija hrvatska gastronomija? Kako se Nautika uklapa u taj razvoj?

Hrvatska gastronomska scena u posljednjem desetljeću doživljava uzlet, jednu vrstu renesanse. Većina hrvatskih restorana, uključujući Nautiku, čvrsto veže svoju ponudu uz gastronomsko naslijeđe. U Nautici uredno njegujemo tradicionalne specijalitete koji su nas odgajali dugi niz godina s tim da izgled i prezentacija jela slijede suvremene trendove. Promjena godišnjih doba diktira promjenu glavnih namirnica koje upotrebljavamo. Nautiku možemo opisati kao mjesto gdje se tradicija, kvaliteta i kreativnost sjedinjuju stvarajući potpuno novu dimenziju mediteranske kuhinje.

Da li je tradicionalna hrana još uvijek u srcu hrvatske gastronomije ili se više pažnje pridaje novim stilovima i utjecajima?

Naša tradicionalna hrana je duboko usađena u srce gastronomije i većina restorana bazira svoju ponudu na tradicionalnim jelima. Mali broj restorana u Hrvatskoj prezentira internacionalnu kuhinju. Ne bih znao kako definirati svoj stil kuhanja... rekao bih da se mijenja iz godine u godinu, u stalnom je razvoju. Sigurno je da nije statičan. Za mene je kuhanje nešto živo, nešto što diše i govori. Želim biti u mogućnosti komunicirati i dijeliti svaki osjećaj pomoću znanja koje mi moja struka pruža. Za mene je to životni stil.

Koliko je gastronomija važna kao dio hrvatske kulture i hrvatskog nacionalnog ponosa?

Kroz hrvatsku gastronomiju se uvelike očituje naša povijest, odnosno utjecaji različitih kultura koje su stoljećima bile prisutne na našim prostorima. Gastronomija sjevera Hrvatske bila je pod utjecajem srednjoeuropske kuhinje, a priobalni dio pod utjecajem Italije, posebno Venecije i čak Otomanskog Carstva. U starom se Dubrovniku, na primjer, pored domaćih delicija jednako uživalo u mletačkim rižotima i turskim pilavima.
Moje kolege i ja smo ponosni što prezentiramo kulturu obalnog područja i to u građevini koja je registrirana kao nacionalno kulturno dobro (listed building ), u drevnom dijelu grada koji je na UNESCO-voj listi zaštićene svjetske baštine. Nautika se nalazi u zgradi nekadašnje dubrovačke pomorske škole gdje su budući pomorci stjecali znanje od 1881. godine, otud joj i ime. Zadržala je izgled kojim podsjeća na tu povijest i pomorsko naslijeđe Dubrovačke Republike.

U kojoj su mjeri lokalne namirnice važne kao dio kulinarstva restorana Nautika i ostalih vodećih restorana? Koje lokalne namirnice su vam najdraže i zašto?

Svako jutro naš dobavljač je prvi na rivi gdje sačekuje lokalne ribare i kočarice koje pristižu u dubrovačku luku. Često i ja osobno ujutro rano prošetam gruškom tržnicom u potrazi za inspiracijom. Konavoski i župski vrtovi su nam nepresušan izvor svježeg voća i povrća. Radimo s odabranim seoskim domaćinstvima koja ekološki uzgajaju voće i povrće, i to uglavnom rade samo za nas.

Budući da većinom pripremamo riblja jela, koristimo isključivo svježe morske delicije. Najdraži su nam jastozi s otoka Visa, bijela riba i škampi, jer s tim zdravim namirnicama iz Jadranskog mora možemo kreirati najukusnija jela.

Uloga kuhara započinje ondje gdje rad težaka i djelo prirode prestaju. Ona se sastoji u tome da se napravi sjajnim ono što je već samo po sebi jako dobro.

Postaju li Dubrovnik i Hrvatska "magnet" za poznate zvijezde? Posjećuje li dosta poznatih osoba restoran Nautiku?

Zbog ljepote našeg grada i obale iz godine u godinu nas posjećuje sve više poznatih osoba. U lijepom su nam sjećanju ostali Bono Vox, Woody Harleson, Richard Gere, Valentino, a iznimna nam je čast bila poslužiti Svetog Oca Papu Ivana Pavla II.

Što je potrebno hrvatskoj gastro sceni da dosegne viši nivo?

Cilj svakog hrvatskog restorana trebao bi biti korištenje isključivo lokalnih namirnica jer su one po svom ukusu prvoklasne i rijetko ponovljive. Hrvatska se ponosi iznimno čistim morskim ekosustavom idealnim za život riba, školjkaša i puževa, kao i zdravim tlom i očuvanom prirodom. To moramo znati iskoristiti u najboljem smislu. Bilo bi dobro da su restorani izvan ljetne sezone aktivniji, da organiziraju razna događanja za svoju klijentelu te time potaknu lojalnost.      Zatvori

Lokacija

Adresa:
Brsalje br. 3, 20000 Dubrovnik, Hrvatska



Fotogalerija

Fotogalerija naših namirnica

Press
Opširnije iz medija

"Simfonija u kamenu"

Lipanj 2010., (Jonathan Bastable)

Lipanjski broj Condé Nast Traveller-a donosi na pet strana atraktivnu reportažu o Dubrovniku i restoranu Nautika, eminentnog britanskog novinara Jonathana Bastablea, koji je u rujnu 2009. godine boravio u Dubrovniku.

"Malo gradova na svijetu ostavlja tako upečatljiv prvi dojam i čim ugledate Dubrovnik želite mu se približiti i ući u njega" – opisuje autor članka svoje prve impresije o Dubrovniku koristeći "shakespeareovske" atribute.

"Dubrovnik je ponovno otmjeno odredište koje poput magneta privlači poznate. Oprah Winfrey tražila je kuću koja bi bila na prodaju na glavnoj dubrovačkoj ulici Stradun; Kevin Spacey je proslavio svoj 50. rođendan u Villi Agave, iznimno otmjenom privatnom zdanju u sklopu Hotela Excelsior; a filmske zvijezde i glazbenike svih profila možete vidjeti kako uživaju u delicijama na terasi restorana Nautika, kojega odlična hrana i lokacija čine jednim od najboljih europskih restorana. Godine 2008. Nautika je proglašena za šesti najromantičniji restoran na svijetu. Hrana i usluga su vrhunske kakvoće, a obje terase su prelijepa mjesta za sjedanje i uživanje u nezaboravnom pogledu na pučinu u suton. Nautika je vrijedna uloženog novca."

The Sunday Times piše o Nautici

Svibanj 2010. (Michael Winner)

Kad sam rekao ljudima da sam napustio Auberge du Pere Bise (restoran oca Bise-a) nakon njihovih neprofesionalnih postupaka pri rezervaciji i da idem u Dubrovnik, pitali su: "Zašto"? Nisu bili u pravu! Bilo je to čudesno mjesto; divno sam se proveo.

Imali smo odličan obrok u restoranu Nautika, uz zidine starog grada. Marinirani škampi s kozjim sirom bili su nevjerojatni; svježi, iz Jadrana. Medaljoni od mlade teletine, prošek, slatki umak od grožđica i bijelog vina s pjenicom od graška i stošcem od krumpira - veličanstveno. Jednako kao i obližnja tvrđava na stijeni, koja se uzdiže iz mora, gdje je Daniel Day-Lewis igrao Hamleta.

Moja slastica bila je torta od skorupa, opisana kao kremasti kolač s maslacem, jajima, bademima i koricom od limuna. Još jedan trijumf!

Okus crnila i ružičastog

Rujan 2009. Časopis High Life (British Airways)

Sastojci ovog podneblja priređeni s domaćom darovitošću (''njuhom'') čine Dubrovnik ukusnim odredištem za ljubitelje hrane, kako je to otkrio vrhunski londonski Chef Mark Hix prigodom svog prvog posjeta Dubrovniku.

Večerao sam u restoranu Nautika. To je odličan ambijent, s više terasa ispred blagovaonica smještenih na više razina. Započeli smo s rižotom od sipe, u kojem je također bilo dobro upotrijebljeno crnilo. Jesti to dvaput u istom danu – bio je to rekord u mojoj knjizi, ali oba puta jelo je bilo vrlo dobro, iako se rižot pojavio s neobičnim mrljicama nečega na rubu tanjura. Siguran sam da to nije spadalo u sastavni dio jela i nije mu nimalo poboljšalo okus. Sljedeće jelo bila je neočekivana radost - cijeli brancin pečen u soli, savršeno pripremljen i srećom bez dodataka. Bio je poslužen s pohvale vrijednim umakom od maslinovog ulja napravljenim s otopinom ružmarina i zgusnutim žumancem jajeta, dosta sličnim holandskom umaku ili majonezi. Bila je to savršena večera zalivena s lokalnim bijelim vinom Pošip.

KAKO STIĆI

British Airways leti za Dubrovnik s londonskog Gatwicka. Pridružite se Executive Clubu i uštedite do 2.135 BA milja kad letite preko Kluba Europe u Dubrovnik.

Dubrovnik opet cvjeta

Ožujak 2008.

Restoran Nautika, smješten pokraj Vrata od Pila, dobiva odlične kritike za svoje riblje specijalitete, kao i za neprocjenjiv pogled koji se pruža s njegovih taraca na povijesne tvrđave i Jadransko more, čiji valovi, razbijajući se podno kamenih taraca restorana završavaju svoje dugo putovanje.

Najromantičniji svjetski restorani

Ožujak 2008. (Lexi Dwyer)

I nema boljeg mjesta koje će odraziti vaše mjesto u povijesti od tarace u Nautici.

Mjesto:
Restoran Nautika, Dubrovnik

Zašto tamo:
u gradu u kojemu se smjenjuju pogledi (otoci, barke, krovovi), ovaj restoran, s pogledom na uvalu koja se vješto izdvojila od gužve, može se pohvaliti čarobnim pogledom.

Ozračje:
Stari dio grada okružen zidinama, čije se ulice sjaje od desetstoljetnog prolaza posjetitelja, izgleda kao muzej koji je oživio. I nema boljeg mjesta koje će odraziti vaše mjesto u povijesti od tarace u Nautici: dvije kamene tvrđave, izvrsni primjeri savršeno očuvane srednjovjekovne ljepote, uranjaju u plavi Jadran, a jedrilice svako malo režu valove.

Mamac za tek:
promatrate more! Dakle, naručivanje bi trebalo biti jednostavno. Nautika se specijalizirala za morske specijalitete, specifično za Dalmaciju, kao što su brancin u umaku od liganja (crnilo), ili medaljoni od jastoga na korčulanski (posluženi na salatu s domaćim maslinovim uljem i ocatom).

Razlaz s prošlošću

12. kolovoza 2007. (Kate Garraway)

Našli smo savršeno mjesto – Nautika, restoran na terasi s pogledom na gradske zidine i more. Bilo nam je tako dobro da smo se vratili tri večeri zaredom.
Prošli put kada sam posjetila Hrvatsku izvještavala sam o posljedicama raspada bivše Jugoslavije. Kakva razlika nakon jednog desetljeća! Hrvati su se zdušno potrudili da te mračne dane ostave iza sebe i energičnost kojom pristupaju turizmu je svježa, ali ne i naporna. Iako volim putovanja, ne volim se osjećati kao turist.

Za razliku od nekih drugih mjesta na Mediteranu gdje je turizam uništio svaki trag autentične lokalne kulture, Hrvati ostavljaju dojam kao da misle "dobro nam je i bez vas, hvala vam lijepa", tako da za vrijeme vašeg boravka doista osjećate da ste ušli u neki drugi svijet. Povrh toga, more je bistro, a ljudi (što moj muž nije prestajao isticati) su spektakularno lijepi.

Dubrovnik je dragulj u hrvatskoj kruni i tim smo čudesnim gradom opasanim zidinama završili naš posjet – ali smo ga započeli u Splitu, malo sjevernije. Tu je dolazila elita Rimskog carstva uživati u svom ratnom plijenu. Car Dioklecijan izgradio je tu svoju palaču, čiji dijelovi još uvijek stoje. Kroz stoljeća su se unutar njezinih ostataka nakalemile katedrala, kuće, trgovine... Možda zvuči kao mješavina svega i svačega, ali nekako se sve savršeno uklapa i pretvara ovu lokaciju u nešto više od povijesne ruševine – u spomenik prošlosti koji i danas živi.

Našli smo savršeno mjesto – Nautika, restoran na terasi s pogledom na gradske zidine i more. Bilo nam je tako dobro da smo se vratili tri večeri zaredom.

Gradske zidine čuvaju grad već stoljećima. Dok se šetate zidinama možete zamisliti kako je nekoć izgledalo tu držati stražu. Sa zidina imate otvoren pogled na stanove, vrtove i kuće – opet ona čudna mješavina povijesnog i sadašnjeg koja je tipična za Hrvatsku. Byron je rekao da je Dubrovnik dragulj Jadrana. Bio je u pravu, ali smo otkrili da i Split sjaji poput dragulja.

PRIJEVOZ: British Airways (0870 850 9850/ http://www.ba.com) nudi povratne letove iz Gatwicka za Split ili Dubrovnik od L110. Holiday Options (0844 477 0451/ http://www.holidayoptions.co.uk) nudi aranžman od sedam noćenja s doručkom u hotelu Le Meridien Lav u Splitu (informacije: 00 385 21 500500/ http://www.lemeridien.com/split) od L730 po osobi, L484 za djecu, uključujući povratni let iz Gatwicka i transfere. Isti paket u Hotelu Excelsior u Dubrovniku (20 353353/ http://www.hotel-excelsior.hr) iznosi od L590 po osobi, L424 za djecu. Iznajmljivanje automobila na zahtjev. Hrvatska turistička zajednica: 020 8563 7979/ http://www.croatia.hr.

Povijest nas štiti

Rujan 2007, by Randy Johnson urednik

Prigodom nedavnog posjeta Dubrovniku, ručao sam s bivšom hrvatskom ministricom turizma Pavom Župan-Rusković, u Nautici - restoranu s morskim plodovima, jednom od najboljih restorana u gradu - i u Hrvatskoj. S pogledom na smaragdnu uvalicu okruženu stijenama i zidinama...

"Hrvatska – Nova Rivijera"

Kolovoz 2005, Henry Alford

"U potrazi za najnovijim Mediteranskim žarištem događanja, Henry Alford ga je pronašao u srednjevjekovnom gradu Dubrovniku, a na prekrasnim dalmatinskim otocima otkrio je kulturnu i kulinarsku zemlju čudesa."
"Nakon što sam bacio pogled na kulturno-povijesne znamenitosti – ono što je možda bila prva Europska ljekarna, i gotičko-renesansni Knežev Dvor - uputio sam se na ručak u Atlas Club Nautika, koji se već dugo smatra najboljim restoranom u gradu. Nautika je smještena u ponešto sumornoj nautičkoj akademiji iz 19. stoljeća odmah izvan masivnih gradskih vrata ispred kojih se nalazi most za dizanje; dva kata svečanih blagovaonica nastavljaju se u dražesne sunčane terase koje gledaju na more."

"Na gornjoj terasi Nautike naručio sam Šefovu salatu sa škampima, i kozice u umaku od češnjaka i peršina. Odmah je postalo jasno zašto mnogi ljudi, uključujući i Talijane, naglašavaju kako je hrvatsko dno Jadrana kamenito umjesto blatno i smatraju hrvatske plodove mora kvalitetnijima od talijanskih."

Nautika - tvornica gastro raskoši

19.06.2005., Rene Bakalovic

Alef, bet, gimel, dalet i 18 drugih drevnih znakova u raznim permutacijama poredani su slijeva nadesno, a brojke zdesna nalijevo. Hebrejsko pismo prvi je put ispisano na jelovniku hrvatskog restorana, a jelovnik se od ove godine mijenja svaki mjesec.
Uz hebrejska, tu su i japanski znakovi i još šest jelovnika na drugim svjetskim jezicima. Restoran Nautika ponad krovova natiskanih kućeraka ribarske četvrti Pile, u stijenama i tvrđavama zaštićenoj vali u Dubrovniku, od ove je godine definitivno svjetska adresa na globalnom zemljovidu luksuza. Već uoči ljeta mjesto na terasi treba rezervirati u prijepodnevnim satima. Ako se traži stol s najboljim pogledom, onaj s brojem 35, onda je rezervaciju uputno ishoditi i koji dan unaprijed. Uoči ljeta najviše su se tražila jela od šparoga i artičoka, što su obvezne točke restorana koji naglašava sezonski pritok namirnica. Puževi u dingaču na pelješki način bilo je jedno od najugodnijih iznenađenja. Mladi kozji sir s aromatičnim južnodalmatinskim medom odlična je lokalna interpretacija starih talijanskih navika. Poslužiti fete mirisnog sira s kockama meda u saću, umjesto rutinskog mednog preljeva, upravo je dosjetka koja izdvaja vrhunske restorane od solidnih.

Cijene nisu tema

Svaki novi jelovnik nosi uz mijene godišnjih doba i tematske priče. U ovome, šef kuhinje Nikola Ivanišević reagira na veliki preporod vrhunskog maslinarstva u Hrvatskoj. Najbolje dijelove najcjenjenijih riba nudi u bijelo-crnoj emulziji. Napravio je svoju osobnu kupažu tri odabrana maslinova ulja i izmiješao ih sa sipinim crnilom. Od aperitivne dubrovačke malvasije do kućnog pelinkovca začaranog po staroj obiteljskoj recepturi, nadopunjuju se seljačka, pučka, gosparska i moderna mondena kuhinja: lopudski brodet s palentom u susjedstvu kavijara beluga malossol. U Nautici se popije više crnjaka iz podruma dvorca Petrus nego u bilo kojem drugom lokalu u Hrvatskoj. A cijene, kako bi to rekli arhitekti, više nisu tema. Relacije Nautike sada su u svakom segmentu globalne, pa se i cijena porcije vrhunskog kavijara od 1280 kuna, umjesto šokantnom, može nazvati samo primjerenom. Namirnice, kuhanje, prezentacija, podvorba ugrađeni su u cjenik, kao i najam prostora čiji je mjesečni iznos u kunama šesteroznamenkast.

Elitizam kao sustav

Luksuz luksuznih restorana problematičan je kad je ishitren ili površan. U Nautici je elitizam pretvoren u sustav. Catering restorana poslužit će jednako samopouzdano Papu kao što je uoči sezone ugostio tisuću novinara, uzvanika Chevroleta.

Gastrodrom - Nautika, Dubrovnik

10.12.2004., Davor Butković

"Nautika doista jest restoran visoke klase, s besprijekornom poslugom, sjajnim jedaćim priborom, elegantnim jelovnicima i kartama pića, i vrlo dobrom do odličnom hranom." "Briljantno jelo: Medaljoni od repa jastoga u umaku od Dingača."

VIP gosti
restorana Nautika

O Nautici i pomorskim školama u Dubrovniku


Tisuću godina Dubrovnik je opstao kao samostalna Republika. Njegov nastanak, razvoj i propast vezan je uz more. Stoljećima je bio spona između Sredozemlja, osobito njegova istočnog dijela i balkanskih zemalja. Sve gospodarske  djelatnosti ove male državice proizašle su iz neodvojive vezanosti Grada i pomorstva. Time je gradu-državici omogućen samostalni opstanak i izdignuće u najznačaniji pomorski grad na ovoj strani Jadrana.

Bizantski Car Konstatin Porfirogenet u svojem djelu „ O upravljanju carstvom“ spominje da su dubrovački brodovi već 869. god. prevozili hrvatske trupe u Bari da se bore protiv Arapa Saracena.

Dubrovnik je važno vojno pomorsko uporište bizantskog namjesnika oblasti Dalmacije i zna se da su 1030. god. dubrovački brodovi sudjelovali u ekspediciji koju su Bizantinci poduzeli protiv Arapa u Južnoj Italiji. Jačanjem Hrvatske države u borbi protiv Mlečana jača i dubrovačko pomorstvo i 1153. god. arapski pisac Al Idrisi govori o Dubrovniku kao najjužnijem gradu na području Hrvatske i gradu sa mnogo brodova koji idu na daleka putovanja.
U 13. st. dubrovački brodovi plove do Sirije, Egipta i ostalih država Sjeverne Afrike.
Od kolike je važnosti bilo pomorstvo u Dubrovačkoj Republici najbolje govori Dubrovački Statut iz 1272. god. gdje je cijela sedma knjiga Statuta posvećena pomorstvu.
Oslobađanjem od vrhovne Mletačke vlasti 1358 god. Dubrovnik dobija još veći poticaj da svoju trgovinu usmjeri morem i tada dubrovačko pomorstvo i brodogradnja dosežu visoku kvalitetu. U 14 st. u Dubrovniku je izgrađeno najmanje dvije stotine trgovačkih i ratnih brodova različitih tipova (1526.-1808.g).

Najveći uspon dubrovačko pomorstvo postiglo je pod turskim pokroviteljstvom pa je Dubrovnik sa svojom trgovačkom mornaricom u 16. st. najjači grad-država u Sredozemnom moru. To je doba kad Dubrovačka Republika raspolaže s oko 300 brodova i 5000 pomoraca. Ima oko 200 trgovačkih jedrenjaka izvanjadranske plovidbe s ukupnom nosivosti od oko 66 000 tona. Godišnji dohodak od pomorstva iznosi oko150 000 – 200 000 zlatnih dukata.
U 16.st. Dubrovčani sa svojim jedrenjacima obavljaju nautičko-komercijalne poslove u lukama Albanije, Grčke, Crnoga mora, Sicilije, Apeninskog poluotoka, Sjeverne Afrike, Španjolske, Portugala, pa sve do Portsmoutha, Londona i Hamburga.

Istovremeno istaknuti dubrovački brodovlasnici imaju i brodove koji plove pod zastavom Španjolske i Portugala. Zajedno s tim brodovima, dubrovačka flota je po tonaži tada u samome vrhu ondašnjega poznatoga pomorskog svijeta.

Zbog promjenjenih ekonomskih prilika na Sredozemlju tijekom 17.st. bilježi se postupan pad pomorske snage Dubrovačke Republike, naročito nakon katastrofalnog potresa koji je pogodio sam centar Dubrovnika 1667.god.

Još jednom Dubrovnik će doživjeti uzlet krajem 18. st. kada dubrovački jedrenjaci počinju preplovljavati Atlantski ocean. Ukinućem Republike 1808.g. od strane Napoleona izmijenila se iz temelja sudbina dubrovačkih brodova, pomoraca i trgovaca.
Dolazak parobroda u 19.st. zatekao je Dubrovčane nespremne i u novonastaloj situaciji Dubrovnik nije više imao onu ulogu u pomorskom životu Europe koju je s ponosom stoljećima isticao.

Dubrovčani su bili ne samo vrsni pomorci nego i brodograditelji. Dubrovački brodovi postali su poznati u svijetu zbog svoje solidnosti, čvrstoće i navigacijske sposobnosti. Dubrovačke karakune Englezi su prozvali „Argosy“ (­ARAGOSA), a ta riječ postala je sinonim za solidno građen brod koji nosi skupocjeni i bogat teret te se vjeruje da potječe od romanskoga naziva Grada Dubrovnika – Ragusa.

Pomorstvo je, uz kopnenu trgovinu, razvilo niz drugih nezaobilaznih djelatnosti: brodogradnju, razvoj luke, promet kojim se grad povezuje sa zaleđem, pomorsko pravo, pomorsko osiguranje, pomorsko zdravstvo i u svezi sa svim navedenim pomorsko obrazovanje.


Obuka pomoraca kroz stoljeća odvijala se na način da su se znanja i vještine stjecale isključivo uz rad, tijekom obavljanja toga rada. Stariji i iskusniji pomorci prenosili su svoje znanje novim mornarima obukom kroz  rad na brodu.

Šire znanje koje je morao imati zapovjednik broda stjecalo se dijelom kroz učenje u praksi a dijelom kroz razne oblike privatne poduke.

Poznato je da su se u Dubrovniku i obližnjem Cavtatu kroz 18. st., a poslije i u 19.st., održavali razni tečajevi na kojima se podučavalo radu na brodu. Takve tečajeve držali su pretežno stari i iskusni zapovjednici jedrenjaka.

Dolaskom austrijske vlasti nakon Bečkog kongresa (1814.g) regulira se pravo zapovijedanja brodovima pa tako nijedan pomorac nije mogao dobiti dopuštenje zapovijedanja brodom ukoliko nije položio ispit u Nautičkoj Akademiji u Trstu.
Kako se ovo teško ostvarivalo, 24.09.1848. g. Austro–Ugarska Monarhija donijela je odluku o otvaranju pomorskih škola duž tada austrijskog primorja i to škola u Bakru, Zadru, Splitu, Dubrovniku i Kotoru .

Zadnja takva škola otvorila se u Dubrovniku 1852. god.
Kapetan duge plovidbe Jakov Podić koji je stekao osposobljenje na Pomorskoj Akademiji u Trstu postao je prvi ravnatelj pomorske škole u Dubrovniku.
Nautička škola u Dubrovniku djelovala je pri gradskoj glavnoj osnovnoj školi.
„I.r. istituto nautico- navale di Ragusa“, kako se škola tada zvala, osposobljavala je kadar za oficire i zapovjednike duge plovidbe kao i male obalne plovidbe, kadar za ručunovodstvene poslove, te brodograditelje.

Pomorska škola u Dubrovniku postala je samostalna škola 1874. god., odnosno odvojila se od dotadašnje osnovne škole. Do 1881. god. škola je promijenila tri zgrade unutar gradskih zidina. Započela je raditi u zgradi Gozze (gdje je i danas osnovna škola), potom je nastavila djelovati u zgradi Dominikanskog samostana i konačno je djelovala u gimnazijskoj zgradi (bivši samostan sv. Katarine – danas Glazbena škola).

Od školske godine 1881/82 škola radi u zgradi na Brsaljama (današnji restoran Nautika), u kojoj će ostati više od sedam desetljeća, točnije do 1954. godine.
Iz ove škole izašlo je puno poznatih i cijenjenih kapetana. Ugled pomorskog kapetana i izvan broda bio je veoma velik. Taj je ugled u pomorskom Dubrovniku bio mjerljiv s ugledom liječnika, pravnika i profesora.

Od 1922. god. škola na Brsaljama djeluje kao „Pomorska Akademija“. ­Školovanje traje četiri godine . Akademija u ovoj istoj zgradi djeluje neprekidno i kroz vrijeme II. svj. rata. Godine 1954. škola je izmještena na novu lokaciju, ­a 1959. g. osnovana je Viša pomorska škola.
Od 1997. god. u Dubrovniku djeluje Pomorski fakultet.


O UGOSTITELJSKIM OBJEKTIMA NA BRSALJAMA

Ugostiteljski objekti – kavane, gostionice i konačišta - postojali su u Dubrovniku i u vrijeme Dubrovačke Republike. Razvojem turizma i pojačanim turističkim prometom u 19. st. raste i potreba za dodatnim objektima koji će biti u funkciji nove rastuće gospodarske grane.
Godine 1817. započinje plansko uređivanje Brsalja, koje su postale gradsko šetalište. Brsalje su dio Pila, pred samim ulazom u Grad okrenute južno prema maloj morskoj uvali. S obje strane prilaza cesti te godine posađeni su drvoredi dudova. U produžetku šetališta uredio se javni park, koji je postao poznat pod imenom Teodorin park. Mjesto je uskoro postalo omiljeno okupljalište Dubrovčana. Vjerovatno je zato Nikola Birimiša 1836 god. izgradio i otvorio na Brsaljama kavanu: ' Caffè all' Arciduca Federico ', koja je uskoro  postala najpopularnija dubrovačka kavana. Prema kazivanju suvremenika tijekom jutra bila je prepuna turista dok je popodne bilo više domaće čeljadi. Osobito je, kažu, bilo živo pred Birimišinom kavanom nedjeljom popodne kada bi se 'cijeli grad preselio ovdje uživati u sladoledu i slušanju sviranja vojničke kapele'. Ta kavana kasnije je prozvana 'Dubravka '.

Oko 1866 god. spominje se na Pilama, u zgradi pored mora, nasuprot 'Dubravke' još jedna gostionica - 'Al Boschetto'. Ta gostionica imala je i sobe te je služila i kao konačište, koje je postalo poznato pod imenom ' Albergo al Boschetto'. Brsalje su, naime,  tada bile prekrivene krošnjama razraslog posađenog drveća , pa su te nasade građani po dubrovački zvali ' bošak ', što znači gaj , po čemu je hotel i dobio ime. Vlasnik toga hotela bio je kap. Nikola Andrijašević.  Hotel je djelovao i u osamdesetim godinama 19.st. Podatak nam je poznat iz dnevnika svećenika i pisca Mata Vodopića (čija se djela i danas izvode na Ljetnim Igrama), koji je zapisao da se Mato Kunić, iseljenik, vratio iz Južne Amerike u kojoj je proboravio 25 godina, da se tamo oženio i obogatio („ nešto on stekao, nešto mu žena donijela „), te da  je stigavši sa ženom u Dubrovnik odsjeo u gostionici ' Al Boschetto' na Pilama. Do kada je postojao taj hotel nije sa sigurnošću utvrđeno. Zna se jedino da nije dočekao devedesete godine 19.st. jer se u zgradu u kojoj je bio hotel uselilo nautičko učilište, koje je tu djelovalo do 1954. godine. Po tome je zgradi trajno ostao naziv ' Nautika'. Krajem osamdesetih godina 20. st. zgrada je došla u vlasništvo turističke agencije 'Atlas', pa je zajedno s pripadajućom terasom preuređena u prestižni ugostiteljski objekt imena Nautika.

Obrazac za rezervacije
Restoran Nautika – Dubrovnik

Radno vrijeme: svakim danom od 18:00 do 24:00

Da bismo obradili Vaš zahtjev, ljubazno Vas molimo da popunite donji obrazac. Molimo Vas da svoju rezervaciju za tekući dan pošaljete do 14 h. Vašu ćemo rezervaciju potvrditi e-mail porukom ili telefonskim pozivom u roku od 24 sata.

Vaša se rezervacija neće smatrati valjanom dok Vam to pismeno ne potvrdimo.